zlatno sunce na ohridu makedonija

Tamo gdje zlatno sunce sja

Ima nekih ljeta i ima zemalja koje osvoje svojom toplinom. Ima ljeta kada se slažu najtoplije uspomene. Jedno od tih ljeta je bilo ovo ljeto iza nas, a ta topla divna zemlja koja nas je osvojila Makedonija. Divna, topla, a nepripotomljena. Makedonija je bila jedna od stanica na proputovanju do Grčke i iz nje. Pa zašto danas pišem samo o Makedoniji? Zato što je toliko divna i to zaslužuje i zato što bih za svako obiteljsko, a posebno “on the budget” putovanje preporučila Makedoniju.

Prelazak granice:
Zdravo bratko! Iz Zagreba ste?
Zdravo! Jesmo.
Bad blue boysi?
Nismo mi, ovi na stražnjim sjedalima jesu, ali što ćemo, moramo ih voziti.
Tako treba. Ajde bratko, vozi i uživaj!

U Makedoniji temperatura preko 40. Nitko se pretjerano oko toga ne uzrujava. Ima dovoljno hlada, ima dovoljno vina, a i ljeto je, sve je laganini.
Put do Makedonije, preko Srbije traje…pa zapravo i ne znam koliko, naš je trajao prilično dugo jer su, bez obzira na postojanje autoceste od Beograda do Niša pa i niže prema jugu, gužve strašne. No, nemojte se na početku obeshrabriti, do Makedonije se isplati doći a Via Michelin kaže da vam od Zagreba do Demir Kapije u Makedoniji treba nekih 9 sati vožnje. Preživi se.

makedonija demir kapija

Demir Kapija smjestila se blizu granice sa Grčkom i bila nam je samo stanica na putu prema jugu. Kad mislite na Makedoniju i pjevušite Dadinu “Tamo gdje zlatno sunce…”, sigurno mislite i na fini makedonski vranac iz zelene Tikveške doline. U srcu Balkana, u dolini Vardara, ova zemlja osvaja okusima. Da, baš okusima. Zamislite samo kakvog su okusa voće I povrće ili plodovi vinove loze koji su se grijali na suncu 280 dana u godini. Zato nikako ne propustite posjetiti neku od njihovih tržnica. Boje, mirisi, okusi a tek veselje ovdje se ne prodaje nego dijeli šakom i kapom.

A vino…

U Demir Kapiji je bivši jugoslovenski kralj Aleksandar Karađorđević osnovao kraljevsku vinariju još 1928.g., to je najstarija vinarija na Balkanu. Prema priči, pozvao je francuske enologe da provjere kvalitetu zemlje. Oni su to radili tako što su u zemlju zakapali janjeće glave i pratili vrijeme raspadanja pa zaključili da je zemlja do Vardara prikladna za sadnju žita, a s one Tikveške strane Vardara prema Demir Kapiji za vinovu lozu. Nisu pogriješili nimalo.

Novi “sopstvenik”, kako kažu Makedonci (vlasnik), na području vinarije koja danas proizvodi 7 milijuna litara vina godišnje, a još uvijek koriste 100 godina stare hrastove bačve iz Slavonije, gradi hotel i restorane koji će privući nove turiste u kraj. Ne previše njih, nadam se. Makedonija treba ostati ovako napola divlja.

Motali smo se tako po Tikveškoj dolini, pržili na suncu, dodatno grijali vinom, djeca su bosonoga i polugola trčala naokolo, ali što djeci više i treba ljeti…Divno zvuči, zar ne?

Sljedeća je stanica bila Grčka no, to je neka druga priča, Makedonija nas je toliko osvojila da smo na povratku za Zagreb zastali u biseru Makedonije- Ohridu.
Zaputili smo se iz Grčke na samu granicu sa Albanijom, u Sv.Naum. Nekada manastir, danas hotel i muzej. Manastir je 895.godine osnovao sv.Naum Ohridski Čudotvorac, suradnik sv. Klementa Ohridskog a obojica su bili učenici sv. Ćirila i Metoda.

makedonija sveti naummakedonija sveti naum na ohridu

Sv. Naum se nalazi usred Nacionalnog parka Gališčica. Željela sam napisati uzred zelene oaze, ali zapravo, čitava je Makedonija jedna velika zelena oaza. Iz Sv. Nauma možete prošetati u Albaniju, zaista je na samoj granici, jedino što je potrebno platiti vizu od 10 eura.

Albanija će doći na red u nekom sljedećem putovanju, vratimo se Makedoniji, jednoj od najmanjih europskih zemalja u kojoj živi jedna od najstarijih nacija.
Ona koja radi dobro vino, nedovoljno poznato nažalost (nisu samo T’ga za jug i Vranac makedonska vina), najbolje ajvare, pinđure i lutenice. Skopsko pivo i šopsku salatu. Ma, i to će u neki poseban post.

A Ohrid…prekrasan, nenametljiv, samozatajan, topao, pomalo divlji, izvlači neke nostalgične osjećaje na djetinjstvo nas odraslih u 70-ima i 80-ima. I jeftin. Makedonija je jeftina zemlja za naše pojmove.

Ovdje ćete naime, ulaznicu za muzej platiti 100 makedonskih dinara (12kn), za djecu 30 dinara. Ručak sa pićem za 5 osoba 150 kn, a ako se baš razbacate ili jedete poznate ohridske pastrve, taj će vas luksuz koštati oko 400kn. Plac…12 kn za 3 kg bresaka, 5 kn za kg paprika ili paradajza (koje ovdje zovu patlidžan). Očito lokaciju, pogled, priču nisu još naučili uračunavati u cijenu ali, tako bi i trebalo biti, zar ne? Ali, ulaznica za muzeje 12 kn…pa nekako ti bude žao.
Na sve što kupite, probate, pogledate ide još i popust i poklon. I osmijeh.
Koliko veselja i dragosti i smisla za humor imaju u sebi ovi ljudi!

Na Ohridu svakako treba posjetiti Zaljev kostiju, prethistorijsko naselje i Muzej na vodi. Radi se o rekonstrukciji prapovijesnog naselja sojenica u kojem se prikazuje način života originalnih žitelja iz 1000 godina prije naše ere. Muzej se nalazi na pola puta od Sv. Nauma prema Ohridu.
Ohridsko jezero nastalo je prije ledenog doba, u njemu je sačuvano preko 200 endemskih vrsta biljnog i životinjskog porijekla, a počinje upravo kod Sv. Nauma gdje vode iz Prespanskog jezera podzemnim kanalima ispod brda na kojem se smjestio Nacionalni park Galičica, ulaze u ravnicu i stvaraju jezero. Sliv Ohridskog jezera ima 40 rijeka. Jezero dalje stvara svoju priču, posebnu. Najpoznatiji proizvod ili suvenir sa Ohrida su biseri iz jezera.


Posjetili smo najstariji atelje u kojem majstor Talevi obrađuje Ohridske bisere po tajnom receptu koji je u obitelji 90ak godina. Njima se je kitila princeza Diana, kraljica Elizabeta ih još uvijek nosi u svojoj sijedoj kosi, a atelje je osim toga prepun fotografija “celebritya” koji se kite ovim biserima. Biseri se rade od ljuski ribe plašice koja živi samo u Ohridskom jezeru, ručno se obrađuju, a recept se prenosi samo muškim nasljednicima. Nemoguće je izbrojati sve dućane koji prodaju bisere ali samo su oni obitelji Talevi i Filevi autentični.
Svakako vrijedi odvojiti vrijeme za lutanje po starom dijelu Ohrida, po kamenim čaršijama, među starim drvenim kućama, crkvama i prolazima gdje su se smjestili umjetnici i obrtnici, ateljei i galerije, pokoji restorančić, a svaki vas zove da uđete unutra. Poput ateljea u kojem se izrađuje papir na način kako se to radilo i prije naše ere, a zatim se tiska na Gutenbergovom stroju. I još k tome dobijete prezentaciju cijelog postupka (i poklon i popust).

makedonija tržnicamakedonija stari grad ohrid

Malo je ljudi u starom dijelu grada. Svi su na plažama. A i Ohrid kao i sva susjedna mjesta uz jezero ima i prirodne i umjetne plaže. I barove i restorane. Krcate. I zaista podsjeća na more, razliku primjetite tek kad zaronite. Jer, pogodili ste, nije slano.

Turizam na Ohridskom jezeru cvjeta. Apartmani, hoteli, kompleksi, kampovi, restorani, barovi… a opet, podsjeća na turizam iz 80-ih, 90-ih. Onda kad su svi restorani bivše Juge imali iste vrčeve i čaše za vodu i vino (neki još uvijek), kada su ljudi konobare gledali sa strahopoštovanjem a oni su se vječno žalili na sezonu, goste, gazde ne skidajući bijelu platnenu krpu s lijeve ruke, u kojoj se voze Zastave, Fićeki i Tristaći, na kioscima su plakati bili Lepe Brene (u Ohridu još uvijek), kad smo pili gusti sa šlagom i jeli banana-split…ostanu neki osjećaji živi. Sada je zanimljivo proživljavati isto to ali iz perspektive odraslog. I zapravo je prilično zabavno. Kao da te netko vrati vremeplovom u prošlost.
Razmišljate li o nekom obiteljskom putovanju neopterećenom turističkim zamkama, pravilima i do’s and don’ts, neopterećenom budžetom, spakirajte se, utrpajte u auto i krenite put Makedonije. Nećete požaliti.

I da, tamo je sunce zaista zlatne boje.

zlatno sunce na ohridu makedonijaPreporuke:

Hotel i vinarija Popova kula, Demir Kapija

http://popovakula.com.mk

http://www.ohrid.com.mk/handicrafts/handicrafts.asp?ID=386

Hotel Sv. Naum, Ohrid

http://www.hotel-stnaum.com.mk

Restoran kaj Kanevche Ohrid

http://restaurantkajkanevce.wixsite.com/kajkanevche

Atelje Talevi, Ohrid

http://ohridskibiser.com.mk/en/

Nacionalna radionica izrade papira Lupčo Panevski

https://www.facebook.com/handmadepaper.ohrid/

Atelje i galerija Marta Pejoska

http://www.martapejoska.com

 

 

 

 

 

 

 

 

Podijeli...Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterPin on PinterestEmail this to someone

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *